Hrvatska poštanska banka ostvarila je u prvom tromjesečju neto dobit od 15,2 milijuna eura u odnosu na usporedivo lanjsko razdoblje što je pad od 36 posto.
Glavni pečat uvjetima
poslovanja i dalje daje kamatna politika Europske središnje banke, s
tim da se predznak njezina utjecaja s početkom smanjenja kamatnjaka
ESB-a promijenio. U HPB-u je zabilježen nešto jači pad neto prihoda od kamata – za 13 posto, na 40,5 milijuna eura. HPB nakon višegodišnjeg kontinuiranog i rekordnog rasta bilance,
prihoda i dobiti, u prvoj četvrtini ove godine bilježi nešto slabije
pokazatelje poslovanja. “Odraz uvjeta poslovanja na prihode i neto dobit djelomično je
neutraliziran uštedama na strani troškova, ali i proaktivnim iniciranjem
mjera konsolidacije i repozicioniranja bilance ulaganjem u obveznice s
fiksnim prinosima kako bismo ublažili očekivano smanjenje referentnih
kamatnjaka”, istaknuo je Marko Badurina, predsjednik Uprave banke. Ističe i značajno pojačanu kreditna aktivnost, posebice u dijelu
građanstva gdje je HPB prvi krenuo sa snižavanjem kamatnih stopa na
stambene kredite. Bez povećanja cijena naknada, neto prihodi od naknada i provizija
nastavljaju trend rasta od 1,4 mil eur (+ 18,0 %) u promatranom Uspješnom
kontrolom, operativni troškovi smanjeni su za 2,9 % u odnosu na
prethodno razdoblje zahvaljujući nižim administrativnim troškovima i
amortizaciji, uz stabilne troškove zaposlenika. Omjer prihoda i troškova
iznosi 51 %. Porast rezerviranja prihodujućeg portfelja uslijed rasta
kredita klijentima kao i jednokratnih troškova povezanih s novim
ulaganjima u vrijednosne papire. NPL rezervacije tijekom prvog kvartala
pokazuju očekivana kretanja, uglavnom ostvarena kroz redovne poslovne
aktivnosti.
razdoblju uzrokovan porastom volumena transakcija i širenja baze klijenata.